PET GODINA SLOBODNE HERCEGOVINE: Neka istina i preobražaj u dobro uvijek budu posrijedi nas!

PET GODINA SLOBODNE HERCEGOVINE: Neka istina i preobražaj u dobro uvijek budu posrijedi nas!

  • Na dan Preobraženja Gospodnjeg 2013. godine osnovan je portal Slobodna Hercegovina

Poštovani čitaoci, uvaženi prijatelji i saradnici, braćo iz Hercegovine i svih drugih srpskih krajeva i sredina!

Kao osnivač portala Slobodna Hercegovina želim Vas iskreno pozdraviti, zahvaliti Vam se za povjerenje, saradnju i podršku, korisne prijedloge i svaku drugu pomoć, a i ponešto reći o postojanju i radu portala Slobodna Hercegovina u ovih pet godina njegovog rada. Od Preobraženja 2013. do Preobraženja 2018. godine.

Živimo u opasno brzom, jeftino površnom i duboko smutnom vremenu, u kome je sve stavljeno na probu, baš svakoj vrijednosti danas se ispituje kvalitet. Zajednica i rad moraju odolijevati raskolu i zastoju.

Održati se pet godina na jednom radnom mjestu, sačuvati porodični sklad i odhraniti djecu za pet godina, sa prijateljima proživjeti u slozi, a ne ostaviti iza sebe gorku riječ, veliki je uspjeh i visoka stepenica za sve i svakoga. Upravo razumijevajući tu snagu i vrijeme u kome je malo postalo mnogo, a zrno smisla presudni zalog trajanja, odlučujem se na ovo obraćanje, a povodom našeg malog (velikog) jubileja – Pet godina postojanja slobodne ćiriličke riječi iz Duha pravoslavne, svetosavske i hristostradalne Hercegovine.

Ime Slobodna Hercegovina nije tek zgodan logo sa marketinškom naduvenošću, niti vrijednost bez pokrića, niti zakačka na reveru koji će se mijenjati po potrebi i shodno pomodnosti. To je prilično ime za časnu riječ sa srpskih usana na hercegovačkom kamenu, za savremenu pravoslavnu misao ispod plavog humskog neba i nadomak obala našeg plavljeg mora.

Vijekovna težnja i žrtva hercegovačkih Srba za slobodom i za životom, za srpskim narodnim ujedinjenjem, njihovo biblijsko stradanje u dva Svjetska rata, egzodus i izginuće u posljednjem Otadžbinsko-odbrambenom ratu, te živa iskra iz duša izginule srpske hercegovačke mladosti, kojom se udruženo sa drugima zapalio žižak Republike Srpske, temelj su na kome je ovo ime upisano za sva istorijska i civilizacijska tumačenja. Ponosno smo stali pod njegov sveti i prečasni znamen, a sa misijom i željom da brigom o Hercegovini i njenom narodu, koliko je to moguće (a nek` je i zrno moje iz njega će neko ubrati klas) pomognemo da se rasijani ujedinimo, izdijeljeni složimo, raslabljeni osnažimo i obezboženi obožimo. A onda i umnožimo i vratimo u svetu Hercegovinu iz koje vijekovima ishodimo.

Sloboda, istina, pravoslavlje, ćirilica, srpski narod i njegovo jedinstvo osnove su na kojima će se i dalje zasnivati naša volja i riječ.

Sa očima na dva svijeta pratićemo Srbe Hercegovce u Srbiji, a snagu i ljubav ispijati sa hercegovačke kamenice. Budno ćemo pratiti položaj, potrebe i interese srpskog naroda u Hercegovini, usmjeravati i snažiti pomoć i aktivnosti Srba Hercegovaca u Srbiji i svijetu, a sve sa jednim i prvim smislom, da Hercegovina bude što bliže svome iskonskom narodu, a on svome drevnom korijenju.

Kao i do sada, brinućemo da se čuje glas naše braće sa Kosova i Metohije, Crne Gore i Hrvatske, gdje su Srbi i danas najugroženiji; o Srbima u Albaniji, Makedoniji, Bugarskoj, Rumuniji i Mađarskoj. Ponajviše i bez zastoja o Srbima u današnjoj hrvatsko-bošnjačkoj federaciji, o životu i potrebama stradalno-vaskrsnih Prebilovaca, Srbima u Mostaru i Konjicu i cijeloj dolini Neretve do Metkovića i Opuzena, Srbima u Livnu, Duvnu, Kupresu, srednjoj Bosni i Bosanskoj Krajini. Jer sloboda Hercegovine nikada nije bila rađana samo za sebe, već i za sve naše.

Pisaćemo istinu zbog čovjeka i podsjećati na narod i Boga.

Portal „Slobodna Hercegovinaˮ poseban značaj stekao je kao partner akcije „Podignimo Prebilovceˮ i zato smo posebno zahvalni Srpskom nacionalnom društvu „Prebilovci“ i njegovom predsjedniku gospodinu Milenku Jahuri.

Do danas je Slobodna Hercegovina jedini hercegovački portal koji je objavio i dva tematska elektronska magazina – o Prebilovcima i Luki Vukaloviću.

Trudili smo se da ispratimo dešavanja u zavičaju, ali i sve događaje koje organizuju mnogobrojna zavičajna i guslarska udruženja Hercegovaca u Srbiji, kao i humanitarne akcije i velike istorijsko-nacionalne jubileje kao što su 100 godina od smrti Gavrila Principa, 100 godina od proboja Solunskog fronta, 100 godina od smrti Carske porodice Romanov, 150 godina od rođenja Alekse Šantića, 130 godina od rođenja Pera Slijepčevića…

Spremamo se za proslavu 800 godina Eparhije zahumsko-herecegovačke i primorske i osveštanje Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru 2019. godine. Velikih osam vijekova od kada je humski princ i prvi srpski arhijerej Sveti Sava Srpski u Stonu na Pelješcu ustanovio prvu srpsku pravoslavnu eparhiju u Hercegovini. Eto iz toga izvire naša snaga.

U skladu s tim, stigla su nam i priznanja koja obavezuju od strane naših prijatelja Udruženja Srba iz Konjica i njihovih potomaka u dijaspori, kao i Društva guslara „Stara Hercegovinaˮ.

Naš rad zasnovan  je najprije na rodoljubivoj volji i iskrenoj želji da se niti sa zavičajem ne pokidaju.

Stoga se zahvaljujemo svim našim autorima, s kojima smo došli do ovoga jubileja: Vojislavu Voju Gnjatu, Goranu Lučiću, Boru Grahovcu, Sanji Vuković, Ranku Gojkoviću, Darki Deretić, Radu Crnogorcu, Milošu Markoviću, Jovu Vukoviću, Saši Nedeljkoviću, Milanu Putici, Slavku Aleksiću, dr Goranu Komaru, prof. dr Dragi Mastiloviću, prof. dr Milovanu Pecelju, dr Milanu Miciću, dr Jovanu Radošu, Tijani Trklja, Dajani Aleksić, Jeleni Radmilović,  Jovani Duka, Predragu Lozu, Dragu Iliću, Bojanu Arbutini, Nemanji Deviću, Miri Lolić-Močević, Bojanu Ekmečiću, svešteniku Danilu Boru, Milivoju Beštiću, Radu Saviću, Snežani Lukić, Milivoju Rupiću, Milanu Zečaru, Božu Bobanu Vukoju, Draganu Grahovcu, Milanu Šiljegoviću, Verici Čupković, Sanji Kovač, Bojanu Mileniću, Marku Nikčeviću, Milani Babić, Biljani Ristić, Veliboru Šipovcu, Rajku Tanasijeviću, Nikoli Janičiću, Mitru Đurici, Nikoli Anđeliću, Branku Aleksiću, Dragutinu Papoviću, Radomiru Vučkoviću, Svetozaru Dančuu, Mili Šapiću, Milošu Damnjanoviću, Gordani Dostanić, Vesni Vuković, Željku Đekiću, Draganu Bašoviću, Milošu Iveziću, Milisavu Šapiću, Stefanu Deliću ….

Slobodna Hercegovina ne bi bila prepoznatljiva bez velikog broja aktivnosti zavičajnih hercegovačkih udruženja, a za to su najzaslužniji legendarni rodonačelnik hercegovačkih udruženja u Srbiji Pejo Bajčetić, Žarko J. Ratković, Svetozar Crnogorac, Božidar M. Glogovac, Slobodan Boban Drašković, Jovana Duka, Milan Beli Bjelogrlić, Biljana Ružić, Brana Rudan, Rajko Bjelica, Đorđo Radojičić, Božidar Pašajlić, Božidar Milović, Jovanka Inavišević, Mišo Lazarević, Miodrag Dunđerović, Borislav Krkelić, Zoran Janjić, Jovan Šipovac, Dejan Mastilović, Milenko Čabrilo, Milimir Vujadinović, Sreten Pištalo, Boro Vukajlović, Blagoje Bogdanović, Jelica Sretenović, Milan Gutić, Vojislav Zubac, Risto Dangubić …

Ovo je dan u kome ne smijemo da zaboravimo da upalimo svijeću za našeg dragog Uroša Milojevića, koji se do posljednjeg dana života trudio da i uz pomoć portala Slobodna Hercegovina poveže ljude iz dva zavičaja. I danas su Hercegovci iz Banata dragi gosti na gradskoj slavi u Trebinju.

Prilika je da se zahvalimo i našim dugodišnjim prijateljima iz Radio Nevesinja, Radio Trebinja, Radio Gacka, Radio Bileće, Udruženju Jadovno 1941 Banjaluka, SKPD Prosvjeta Gacko, Udruženju Ćirilica Trebinje, Udruženju istoričara Dr Milan Vasić Banja Luka, novinarima Luki Balju, Goranu Kikoviću,  studiju Platinum, Branislavu i Slavici Ognjanović i svim ljudima dobre volje čiju smo podršku imali u raznim prilikama.

Posebnu zahvalnost želim da uputim predsjedniku Saveza Srba iz regiona Miodragu Linti koji je izdavač lista Srpsko kolo. Zahvaljujući njegovoj podršci i razumijevanju svih saradnika Srpskog kola SH je dodatno obogatila svoj sadržaj.

Ispunjen radošću što se šaka našeg plemenitog žita, izdržavši razna iskušenja, preobrazila u mladi klas,  a sa vjerom da će iz nje biti zasijano i novo polje istine, sloge i slobodne misli, sve Vas iskreno pozdravljam u duhu velike slave Hristovog Preobraženja na Svetoj gori Tavor!

NEKA ISTINA I PREOBRAŽAJ U DOBRU UVIJEK BUDU POSRIJEDI NAS!

glavni urednik i osnivač Slobodne Hercegovine
Trifko Ćorović

PIŠI ĆIRILICOM: Tekstove sa portala Slobodna Hercegovina, uz obavezno navođenje izvora i link, mogu da prenose samo oni sajtovi koji koriste srpsko pismo
O autoru
  1. jvukovic Reply

    Još bar 105 s Tobom na čelu, novinarski udarniče. Nek žive Hercegovina i Slobodna Hercegovina.Živ bio, brate! Jovo Vuković !

Ostavite komentar