SRBI IZ MOSTARA U SKUPŠTINI SRBIJE: Bez jedinstva ne postoji način da se popravi položaj Srba u Federaciji BiH

SRBI IZ MOSTARA U SKUPŠTINI SRBIJE: Bez jedinstva ne postoji način da se popravi položaj Srba u Federaciji BiH

  • Predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta upriličio je 15. juna 2018. godine sastanak u Skupštini Srbije sa predstavnicima Koordinacije Srba iz Mostara, kao i predstavnicima hercegovačkih udruženja u Srbiji sa ciljem da se što veći broj onih ljudi koji imaju pravo glasa u Mostaru animiraju da se prijave za CIK-u BiH za predstojeće Opšte izbore koji će se održati 7. oktobra 2018. godine.

 

 

Domaćin ovog skupa Miodrag Linta na početku je istakao da je Koordinaciju Srba u Mostaru doživio kao grupu ozbiljnih i odgovornih ljudi koji su stavili u prvi plan opšti interes.

– Pozdravljam želju da Srbi u Mostaru i u hercegovačko-neretvanskog kantonu nakon opštih izbora postanu politički faktor koji će moći da utiču i na rešavanje brojnih problema i da doprinesu, očuvanju identiteta našeg naroda i u gradu Mostaru i u ponavljam hercegovačko-neretvanskom kantonu – rekao je Linta navodeći podatak da je negde od 600.000 Srba koliko ih je živelo po popisu iz 1991 godine na području Federacije BiH, sada po popisu iz 2013 živi svega 56.000 koji su diskriminisani u oblasti zapošljavanja, obrazovanja, raspodjeli budžetskih sredstava i mnogih drugih osnovnih ljudskih prava.

GOLO: HVALA PREDSJEDNIKU VUČIĆU NA RAZUMIJEVANJU!

Predsjednik Koodinacije Srba iz Mostara Dušan Golo je naveo da ovu organizaciju čini osam udruženja i organizacija (Udruženje Srba iz Mostara, „Prosvjeta“ Mostar, SPKD „Prosvjeta“ GO Mostar, KUD „Gusle“, Udruženje mladih „Mitropolit Leontije“, udruženje veterana otadžbinskog rata „Nevesinje“ pododbor Mostar, kao i dvoje političke stranke SNSD i SDS).

– Prije dvije i po godine shvatajući svu bezizlaznost i položaj srpskog naroda u gradu Mostaru odlučili smo da formiramo jedno tijelo koje bi okupljalo sve ono što je srpsko u gradu Mostaru. Ideja nam je bila da 2016 godine na lokalnim izborima izađemo u jednoj koloni zbog toga što smo manjinski narod i zbog toga što ne možemo dobiti određeni rezultat koji bi nam garantovao bar određenih broj većnika u gradskom vjeću grada Mostara. Svojim djelovanjem stigli smo do svih nivoa vlasti u regionu, pa čak i do Evropskog parlamenta u Strazburu koji je na naš zahtjev raspravljao o položaju Srba u Federaciji BiH – rekao je Golo izražavajući posebnu zahvalnost predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji se uključio 2016 godine i otvoreno razgovarao o svim problemima koje muče mostarske Srbe.

KAKO DO UVJERENJA O DRŽAVLJANSTVUE

Miodrag Linta izvjestio je prisutne da je prije dvije nedjelje imao sastanak sa svim zavičajnim udruženjima čije je porijeklo iz Federacije Bih u Srbiji.

On je istakao je da veoma važno da svi potencijalni birači popune obrazac PRP-1 u kome se mogu izjasniti da li će glasati putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu.

Kao ključni tehnički detalj Linta je naveo uvjerenje o državljanstvu BiH koje ne smije da bude starije od 6 mjeseci, što za mnoge pojedince predstavlja veliku oavezu. On je kao moguće rješenje naveo da bi se uvjerenje o državljanstvu najlakše moglo privabiti preko onih opština u Federaciji BiH u kojima su Srbi većina (Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč)

– Za građane iz Federacije BiH nije moguće da uvjerenje o državljanstvu dobiju na teritoriji Republike Srpske. Iskustvo iz 2014. godine govori da je moguće napraviti spisak ljudi sa navedenim ličnim podacima i poslati jednu opštu punomoć u jednu od navedenih opština- zaključio je Linta.

– Nedavno je Ustavni sud Federacije BiH po apelaciji predsjednika vlade Federacije Fadila Novalića donio odluku da Srbi budu priznati kao konstitutivan narod, Dat je rok od 6 meseci da se ta odluka implementira a u međuvremenu da se primjenjuje Ustav FBiH. Međutim, poučeni vrlo lošim iskustvom, moramo biti veoma oprezni – rekao je Golo i podsjetio da je još 2000. godine Ustavni sud Federacije BiH naložio svim kantonima da usklade svoje ustave sa Ustavom Federacije za šta je bio dat rok od 9 meseci.

– Prošlo je 18 godina i ništa se nije promjenilo, tako da su odluke Ustavnog suda Federacije BiH mrtvo slovo na papiru. Hrvati kažu da su za „stvarnu, a ne papirnatu konstitutivnost“ a Srbi su bukvalno još uvijek samo „papirnati“ – rekao je Golo navodeći da Srbi žele ono što imaju druga dva naroda a to je pravo na jezik, pismo, nacionalnu grupu predmeta, zapošljavanje, participaciju u budžetu, učešće u upravljačkim strukturama zapošljavanja u javnim preduzećima itd.

U BUDŽETU 50 MILIONA MARAKA – SRBIMA ZA ŠEST GODINA NIŠTA

– Državne institucije u svom sistemu nemaju ćirilicu. U kantonalnoj vladi od 125 pripravnika primljeno je tek 5 Srba, od 75 policajaca primljeno je samo troje Srba- rekao je Golo navodeći da u kantonu najveći broj Srba živi u Mostaru. Prema dejtonskom sporazumu Srbi su u gradu na Neretvi imali daleko veće prava od današnjih.

– Odlukom visokog predstavnika iz 2004 godine Srbi su dobili pravo na minimalno 4, a maksimalno na 15 vjećnika. Vijeće ne funkcioniše šest godina zato što nije bilo izbora. Federalni parlament je svojom odlukom iz 2012 godine ovlastio gradonačelnika i načelnika za finansije (jedan je Hrvat drugi je Bošnjak) da predlažu budžet grada Mostara. Iste godine Srbima je ukinuta konstitutivnost u ovom gradu. Od te 2012. godine srpski narod nije dobio mrvice. Za ovu godinu kandidovali smo sedam projekata, a u budžetu od 50 miliona maraka nismo dobili nijednu marku – rekao je Golo koji se potom osvrnuo i na obrazovanje.

PODRŠKA SAMO ZA JEDINSTVENU SRPSKU LISTU

Miodrag Linta nije krio razočaranje što nije sastavljena jedinstvena srpska lista.

– Inicijativa koju sam predložio nije prošla, članice vladajuće koalicije SNSD, DNS i SP socijalisti u Srpskoj opredelili su se da samo oni potpišu koalicioni sporazum i nazovu je „Srpskom listom“. Nisu htjeli razgovor sa predstavnicima SDS-a, PDP-a, NDP-a i SNS-a. Stalno sam kao primjer navodio Srebrenicu gdje su se prije dvije godine predstavnici 9 srpskih partija dogovorili i potpisali sporazum koji je rezultirao tako da smo nakon Ćamila Durakovića za načelnika dobili Srbina Mladena Grujičića. To jedinstvo ovoga puta nije postignuto i bojim se da ćemo tek da se suočimo sa lošim posljedicama ove odluke.

– Odlučili smo da formiramo organizovanu školu u okviru SPKD „Prosvjeta“ GO Mostar za našu djecu iz srpskog jezika, istorije, kulture i nacionalne grupe predmeta. Ovu školu pohađa 200 srpske djece. Na žalost, naši vrhunski obrazovani ljudi rade u poljoprivredi, na vinogradima, benzinskim pumpama, tržnim centrima itd… – rekao je Golo i pojasnio da je sa liste građanskih stranaka u Dom naroda federalnog parlamenta ušlo 0 Srba, dok su samo tri Srbina ušla iz stranaka iz Republike Srpske.

– Za 20 godina niko nikada nije pokrenuo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda. Znamo da se više od 7.000 Srba nalazi na biračkom spisku Srba u Mostaru. U kantonu je potrebno oko 3.000 glasova da pređemo cenzus što je naš cilj. Zato je nama cilj da animiramo što više ljudi da se kao birači registruju do 24. jula – objasnio je Golo.

PEJANOVIĆ: MLADI ODLAZE U EU

Draško Pejanović iz mostarskog Udruženja mladih „Mitropolit Leontije“ smatra da najveći problem srpske omladine predstavlja nezaposlenost.

– Imamo 76 mladih visokoobrazovanih ljudi koji su se javili kancelariji Vlade Republike Srpske, a verovatno ih ima još koji se nisu javili. Dosta njih radi loše poslove za mizerne plate- rekao je Pejanović izražavajući bojazan da će se zbog otvaranja granica EU sve više mladih odlaziti – rekao je Pejanović.

Ljubiša Tamindžija (SDS) smatra da su šanse mostarskih Srba povećane onakon saznanja da je biračka baza povećana.

– Činjenica da mogu glasati svi oni ljudi koji su 1991. godine imali ličnu kartu u Mostaru povećava našu šansu, jer je potencijalna biračka baza zanatno veća od 7.000 Srba koji se već nalaze na biračkom spisku – rekao je Tamindžija i izrazio nadu da će uz pomoć zavičajnih udruženja u Srbiji se pronaći način da se ovi ljudi pronađu i animiraju da glasaju.

Radislav Tubić (SNSD) je naveo da dosta mladih ljudi živi u Mostaru i da su izbori velika šansa da se stabilizuje život srpske zajednice u Federaciji BiH.

VUJADINOVIĆ: IMAMO VELIKI POTENCIJAL

Narodni poslanik, inače rođeni Nevesinjac, Milimir Vujadinović iz Subotice je rekao da je optimista uprkos problemima.

– Ne treba gubiti nadu jer se nikada ranije kao zajednica nismo bavili ovim pitanjem. Uvjeren sam da će u budućnosti politička dešavanja u BiH u velikoj mjeri zavisiti od stvari koje dolaze sa ove strane Drine. Nesumnjivo je da u Srbiji živi stotine hiljada ljudi sa pravom glasa u BiH, što je daleko više od svih ostalih naroda koji žive u BiH. Obzirom na blizinu riječ je o daleko kompaktnijoj zajednici u kojoj je mnogo lakše organizovati sve izborne radnje nego u nekim udaljenijim evropskim zemljama – zaključio je Vujadinović.

REBIĆ: NEZVANIČNO U BEOGRADU ŽIVI 5.000 ROĐENIH MOSTARACA

Predsjednik Udruženja Mostaraca u Beogradu Blagoje Rebić rekao je da je ovo udruženje nedavno osnovano.

– Naše udruženje je apolitično. Imamo kancelariju i sekretaricu i prvi zadatak nam je da napravimo bazu podataka. Neke procjene govore da u Beogradu danas živi oko 5.000 rođenih Mostaraca. Sve su to potencijalni glasači, ali ne bude li jedinstva nećemo uraditi ništa – rekao je Rebić.

Zamjenik predsjednika svih hercegovačkih udruženja u Srbiji Svetozar Crnogorac je naveo da je već mjesecima u komunikaciji sa ljudima iz Mostara i da je svaki legitiman način borbe za očuvanja ljudskih prava opravdan.

– Nije lako pronaći sve naše ljude, koje neće biti lako animirati, posebno ne kad vide da lista nije jedinstvena. Naša udruženja rade već nekoliko nedjelja po ovom pitanju i do sada je pronađeno oko 60 mostarskih porodica – rekao je Crnogorac izražavajući i čuđenje i žaljenje što nije formirana jedinstvena srpska lista.

SVI KOJI IMAJU OSNOVA TREBA DA SE PRIJAVE CIK-U

U polemici koja je nastala, nametala su se pitanja da li neko ko je bio maloljetan građanin u Federaciji BiH 1991. godine ima pravo glasa.

Zaključak je da ukoliko ovi ljudi imaju državljanstvo BiH trebali bi da popune PRP-1 obrazac i prijave se u CIK.

Takođe, svi oni ljudi koji su iz Federacije BiH svoj novi dom pronašli u RS imaju pravo da izaberu gdje žele glasati.

– U ovakvim slučajevima nacionalni interes je da ovi birači glasaju u opštinama Federacije BiH i na taj način uvećaju srpski potencijal – zaključio je Linta.

Rođena Mostarka Jovana Duka apelovala je da se snimi TV spot koji bi bio emitovan na Javnom servisu i koji bi doprinio boljem odzivu i interesovanju naših ljudi.

U polemici koja je nastala mogla su se čuti i veoma konkretna pitanja, ali opšti utisak svih učesnika ovog sastanka je razočarenje ukoliko ne bude sastavljena jedinstvena srpska lista. Time se gubi velika šansa da se nagomilani problemi Srba u Federaciji BiH bar djelimično riješe, a kao problem veći od ignorisanja federalnih vlasti predstavlja srpska nesloga.

Ovom sastanku su pored predsjednika Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodraga Linte prisustvovali još narodni poslanik Milimir Vujadinović, u ime Koordinacije iz Mostara Dušan Golo, Radislav Tubić, Oleg Belović, Draško Pejanović, Ljubiša Tamindžija u ime Udruženja građana Mostar u Beogradu Blagoje Rebić, Risto Ćalija, Slobodan Aćimović, Nikola Gašić, Mirko Vučijak. Skupu su još prisustvovali u ime SND Prebilovci Milenko Jahura, Vojislav Babić, Milan Bekan, Koordinator hercegovačkih udruženja Svetozar Crnogorac, sekretar Udruženja Nevesinjaca u Beogradu Jovana Duka i Mile Šapić i Milan Gomirac iz Saveza Srba iz regiona.

TRIFKO ĆOROVIĆ/SRPSKO KOLO

 

 

 

PIŠI ĆIRILICOM: Tekstove sa portala Slobodna Hercegovina, uz obavezno navođenje izvora i link, mogu da prenose samo oni sajtovi koji koriste srpsko pismo
O autoru

Ostavite komentar




* Zakon o javnom informisanju – član 38: Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo.

Mišljenja iznijeta u komentarima privatno su mišljenje autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Slobodna Hercegovina