U PANTEONU ZNAMENITIH HERCEGOVACA: Zmaj od Noćaja

U PANTEONU ZNAMENITIH HERCEGOVACA: Zmaj od Noćaja

  • Trebinjska, Bilećka, Nevesinjska, Fočanska, Stolačka, Mostarska, Zahumska, Hercegovačka, Šantićeva, Dučićeva, Vojvode Vlatka Vukovića, Luke Ćelovića, Rista Vukanovića, Pera Slijepčevića, od skoro i Moma Kapora…

zmaj3

Beograd ukrštaju ulice čija imena odaju počast Hercegovini i njenim gradovima, njenim pjesnicima, slikarima, naučnicima, dobrotvorima i slave svevremenu odanost njenog naroda srpskoj otadžbini i našim idealima.
Neskromno smatram da bi se možda i jedan trg u Beogradu mogao nazvati Hercegovina, da ga ukrasi bar deset poprsja hercegovačkih pjesnika, vojvoda i dobrotvora…bar deset. Usred trga skulptura vile Ravijojle, odane Hercegovke, da ih sve zove u slavu za Srbstvo. Znam da je neskromno.
Ali ni Hercegovina nije bila skromna u svojoj žrtvi.

No ima jedna skromna ulica na gornjem Dorćolu, u najužem jezgru istorijskog Beograda, čije veliko ime Hercegovinu pamti raskošno kao čitav onaj zamišljeni trg.
Ulaz joj je preko puta Kalemegdana, a izlaz joj uvire u ulicu Cara Uroša, paralelnu sa ulicom Kralja Petra. Kao što i pravo rodoljublje uvijek uvire u stare tokove predaka i ima osu paralelnu njinoj.
U tom strogom središtu Beograda, gdje se grad počeo i nabirati i razvijati, ulice nose imena vojvoda iz Prvog i Drugog srpskog ustanka i onih Srba koji ojačaše stare i podigoše nove temelje srpskoj državnosti.
Ali meni je bitna ova jedna. Sjenovita je, zavučena i bez neke značajnije ustanove. Ali njeno ime je veliko na sam izgovor, a tek kada se zaroni u daleku istoriju znamenitog lika.

zmaj2

Zmaja od Noćaja!

Naravno da je Zmaj od Noćaja bio Hercegovac.
Vojvoda Stojan Čupić ( Dobrilović), bio je istaknuti ustanik i uz Hajduk Veljka Petrovića najhrabriji vojvoda ustaničke Srbije. Stojan Dobrilović, kako su zapisali njegovi biografi, a i guslari opjevali, rodio se oko 1765.g. u Pivi u Hercegovini. Pošto su mu roditelji mladi umrli, njegove tri sestre Đurđija, Kata i Stana odvele su dječaka djedu po ocu, Todu, koji je već bio prebjegao u Mačvu.
Dječak je bio zdrav, izrazito bistar i muški lijep. Kao mladića sposobnog i primjetnog zapazio ga je bogati trgovac Strahinja Čupić iz Salaša Noćajskog. Strahinja je ostao bez poroda i želio je da nekome ostavi imanje. Po saglasnosti djeda Toda posinio je mladog Stojana, koji od tada nosi i poočimovo prezime.
Marljiv, pošten i odan zadobio je ljubav i podršku. Bavio se trgovinom i kao mlad postao je jedan od imućnijih trgovaca u Mačvi. Jednom prilikom dok je trgovao u valjevskoj nahiji sreo se sa Karađorđem i odmah pristao da učestvuje u ustanku i borbi za slobodu.
Zabilježeno je da je nosio vatreni duh rodoljublja i neskriveno žudio za slobodom srpskog roblja. Zaustavio je svoj trgovački posao i sav se predao vaskrsu Srbije. Brzo se isticao i Karađorđe ga je ovlastio za vojvodu. Bio je darovan umjećem govorništva tako da je na sjednicama starješinstva vodio glavno slovo, a Vožd ga je sa uživanjem slušao.
Zbog junaštva, okretnosti i brzine odlučivanja nazvali su ga Zmaj od Noćaja, po mjestu odakle je dolazio.
Njegovo junaštvo i požrtvovanje upamćeno je u bici na Mišaru 1806.g., a nemiran duh vodio ga je u nove sukobe sa Turcima. Presjecao je turske karavane, progonio Turke preko Drine u Bosnu, dizao narod u nepokor. Skrivajući se po šumama tako je dočekao i Drugi srpski ustanak 1815.g., kada je od Miloša Obrenovića dobio zapovjest da buni narod u Mačvi. Nekoliko srpskih kmetova kojima nije bilo do rata i krvoprolića potkazali su ga Turcima i namamili u klopku. Turci su ga okovali u lance i odveli u Zvornik gdje je mučen i zadavljen; tijelo je bačeno na smetljište.
Neki Srbin tajno ga je sahranio kod crkve u Zvorniku.

zmaj1a

Tako je Stojan od Hercegovine postradao izdajom od Srba. Njegove izdajnike ustanici su posjekli i osvetili vojvodu.
Zemni ostaci Zmaja od Noćaja preneseni su iz Zvornika u Salaš Noćajski i sahranjeni kod mjesne crkve, a tu je podignut i lijep spomenik i zapis pamćenja za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.

Sva fizička i duhovna ljepota i snaga, žar rodoljublja i državotvornosti srpskog naroda stekli su se u ovom uzvišenom Hercegovcu, a u izdaji njega i njegove borbe od svojih, sva kob i nesreća koja nas prati do danas.
Neka ovaj mali pomen velikom vojvodi Stojanu Čupiću-Dobriloviću bude svijeća u vremenu, a Hercegovini podsjetnik na njenog plemenitog sina sa srcem od zmaja.

GORAN LUČIĆ/ Slobodna Hercegovina

PIŠI ĆIRILICOM: Tekstove sa portala Slobodna Hercegovina, uz obavezno navođenje izvora i link, mogu da prenose samo oni sajtovi koji koriste srpsko pismo
O autoru

Ostavite komentar