SLOBODAN STAV: Aleksa nam nije bilo ko...

SLOBODAN STAV: Aleksa nam nije bilo ko…

  • Ovogodišnji Sajam knjiga protekao je u obilježavanju godišnjica rođenja srpskih velikana.

Bista Alekse Šantića na Kalemegdanu (FOTO: Trifko Ćorović/SH)

Podsjetili smo se da je prije 120 godina rođena velika pjesnikinja Desanka Maksimović, prije 125 godina veliki Miloš Crnjanski, a prije 150  čuveni matematičar Mihailo Petrović Alas. Zanimljivo je da se ime njegovog vršnjaka i najvoljenijeg hercegovačkog pjesnika Alekse Šantića nije pominjalo. Tek se poneki izdavač dosjetio da objavi antologiju Šantićeve  poezije.

Zašto u zaborav pada ovaj ponosni hercegovački Srbin koga je književna kritika, još za života definisala kao srpskog rodoljuba ističući njegovu „žarku ljubav prema svome narodu“.

Puno je slika iz Šantićevog života koje svjedoče o njegovom rodoljublju. Zatvaran je kao taoc, progonjen od strane okupatora iz rodnog Mostara, ali niko kao Šantić nije opjevao ulazak  srpske vojske u carski Prizren. Kada je već bio teško bolestan pozdravio je vojvodu Stepu Stepanovića i oslobodilačku vojsku sa Kajmakčalana dok su ulazili u slobodni Mostar.

Pleo je lovor i smilje Lovćenu ne krijući ljubav prema Njegoševoj Crnoj Gori i njenoj vjekovnoj žrtvi za srpsku slobodu. Podrazumijevalo se da je Šantićev rodni Brankovac mostarsko naselje u kome dominantno žive srpske porodice.

Danas, 150 godina od rođenja Alekse Šantića, Srba u Mostaru ima tek u tragovima. Nekima je smetao i mrtav. Podsjetimo se da je Šantićev grob oskrnavljen gelerima  istog onog dana kada su pripadnici HVO rušili Sabornu crkvu u Mostaru, dok je njegov spomenik u rodnom gradu završio na dnu Neretve. Ulica sa njegovim imenom u Mostaru tek je djelić ulice koja u nastavku nosi ime ustaškog ideologa Mile Budaka, a ukršta se sa ulicom koja nosi ime vikara ustaške vojske kardinala Alojzija Stepinca.

Prošle godine u tišini prodata je Šantićeva rodna kuća na Brankovcu. Postala je vlasništvo Evangelističke crkve.

Ono što danas u Mostaru podsjeća na Šantića su večeri poezije. Tom prilikom nagrađuju se i vrsni pjesnici simbolima Šantićevog gospodstva – šeširom i štapom uz novčanu nagradu od 5.000 KM.

Šantićeva rodna kuća od prošle godine i zvanično je vlasništvo Evangelističke crkve

Organizator ove manifestacije iznenadio je jednoglasnom odlukom, ne samo širu javnost, nego i samog lauerata  hrvatskog akamedika Luka Paljetka koji je izjavio „da nije očekivao da će pored puno dobrih pjesnika stići na red“.

To je bila iskrena reakcija dubrovačkog pjesnika, koji je ovog ljeta, od strane hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za nemjerljiv doprinos hrvatskom jeziku i kulturi, odlikovan ordenom dr Ante Starčević.

I DUBROVAČKI PJESNIK OSTAO ZATEČEN ODLUKOM ORGANIZATORA: Luko Paljetak je nakon ordena Ante Starčevića dobio Šantićev šešir i štap (FOTO: Srna)

Srpski rodoljubivi pjesnik Aleksa Šantić  bio je savremenik glavnog ideologa hrvatskog nacionalizma Ante Starčevića poznatog po svojim rasističkim, antisemitskim i antisrpskim stavovima. Za života nisu imali baš ništa zajedničko.

Oni koji se danas kite i zaklanjaju iza časnog imena Alekse Šantića moraju da budu svjesni svoje odgovornosti u pokušajima da spoje ono što je nespojivo.

Aleksa nam nije bilo ko… 

Trifko Ćorović 

PIŠI ĆIRILICOM: Tekstove sa portala Slobodna Hercegovina, uz obavezno navođenje izvora i link, mogu da prenose samo oni sajtovi koji koriste srpsko pismo
O autoru

Ostavite komentar