PROMOCIJA KNJIGE O HRAMU SVETOG PETRA ZIMONJIĆA U DANIĆIMA: Prota Rade Zelenović nastojao je da narod vrati svetosavskoj suštini iz koje ga je partija izgonila

PROMOCIJA KNJIGE O HRAMU SVETOG PETRA ZIMONJIĆA U DANIĆIMA: Prota Rade Zelenović nastojao je da narod vrati svetosavskoj suštini iz koje ga je partija izgonila

  • Pisano svjedočanstvo o izgradnji Hrama Sv. Petra Zimonjića u Danićima kod Gacka, zadužbine prota Rada Zelenovića, zabilježeno je u knjizi  Miloša Markovića i Koče Govedarice, koja je predstavljena publici u Beogradu 26.decembra u Klubu književnika, u organizaciji Zavičajnog udruženja “Klub Gačana”.

O knjizi “Hram Svetog Petra Zimonjića u Danićima kod Gacka – zadužbina prota Rada Zelenovića” govorili su predsjednik “Kluba Gačana” Svetozar Crnogorac, u ime izdavača “Svet knjige” obratio se Stevo Ćosović, zatim autor dijela tekstova u knjizi Božidar Glogovac, recezentinja knjige Radmila Popović i autor Miloš Marković.

Kako je na početku istakao Svetozar Crnogorac u knjizi je zapisano je dosta o dobrim ljudima, ponajviše o jednom, protu Radu Zelenoviću, o zadužbinarstvu, o suzama njegove majke Đurđe, o prećutanoj tragediji njene braće i rodbine, zapravo o prećutanim tragedijama mnogih porodica.

“Posebna vrijednost ove knjige su sjajni Miloševi  tekstovi o vojvodi Bogdanu Zimonjiću i njegovom sinu Svetom Petru Zimonjiću, nacionalnim i duhovnim vođama hercegovačkih Srba u drugoj polovini devetnaestog i prvoj polovini dvadesetog vijeka, a veliki doprinos su dali tekstovi pjesnika Božidara Glogovca, Koče Govedarice, Žarka Boljanovića uz sjajnu recenziju Radmile Popović”, rekao je Crnogorac koji i sam potiče iz neposredne blizine sela Danića u Gacku.

Govoreći o Hramu Svetog Petra Zimonjića rekao je da je danas to hram sa bogatom nacionalnom bibliotekom, najboljom muzejskom postavkom starih predmeta iz zavičaja, prostorom za duhovnike i Vladiku, i prije svega čestitim mještanima postao kultno mjesto u Gacku.

“Tu sa velikim zadovoljstvom dovodimo sve ugledne  ljude, uključujući akademike iz Srbije, Republike Srpske i iz pravoslavnog okruženja prilikom naučnog skupa istoričara ,,Vladimir Ćorović “ i u drugim prilikama,  a ljudi nas tamo još bolje dočekuju. Ne vjerujem da ima knjiga iz Hercegovine, koja nije tamo promovisana”, naveo je Crnogorac sjećajući se prota Rada koji je inače bio višedecenijski član gatačkog udruženja i jedan od važnih stubova udruženja.

“On takav kakav jeste: stabilan, otresit, rječit, častan i čestit, ponekad pomalo i zadrt, kao mi svi gorštaci, davao je ton našoj organizaciji. Kad mi previše zagrijemo i zapjenimo on bi nas malo puštao, a onda svešteničkim riječima dovodio u red”, zaključio je Crnogorac.

U ime izdavača “Svet knjige” Stevo Ćosović je rekao da vjeruje da će ova knjiga, o crkvi kojom je čestiti prota Rade Zelenović ukrasio svoj gatački zavičaj, isto tako dostojno krasiti kućne biblioteke mnogih.

Pjesnik Božidar Glogovac koji je autor tekstova u knjizi, takođe je bio lični prijatelj počivšega Rada Zelenovića,  pa je svoje izlaganje uglavnom i posvetio njemu govoreći o njegovom životu i radu.

“Kada je juna mjeseca 41. od strane Ustaša zvijerski pobijena njegova ujčevins- Boljanovići, Radu je bilo 6 godina. Tada su se u skladište njegovih sjećanja duboko smjestile skupe i sakrivene suze svoje majke Đurđe- i te će se suze slijevati u njegovo srce do posljednje životne ure, i one će sudbinski odrediti smisao njegovog bitisanja sve dok nisu, kako je nadahnuto napisala rezentkinja, naša divna Gačanka Radmila Popović, postale kamen temeljac crkvi koju je posvetio Svetom Petru Zimonjiću”, uz sjećanje na stradalu ujčevinu, govorio je Glogovac navodeći da je prota Rade u 23-oj godini postavljen za paroha u Ljubomiru 1957.godine u vrijeme “ agresivnog komunizma i naopake ideologije”.

“Kruna njegovog života i rada je ovaploćena u zadužbinarstvu. Srpska crkva je po svojim kanonima bila dužna da Radu Zelenoviću dodijeli Orden Svetog Save. To se nije desilo. Možda ova knjiga doprinese da se ispravi ta nepravda i posthumno mu dodijeli ovaj Orden”, poručio je Glogovac.

Recezentkinja knjige Radmila Popović izrazila je divljenje prema protu Radu koji je, kako je rekla, znao da hrišćanskom ljubavlju, visokim poštovanjem, svojom mišlju i srcem poveže sadašnje  i prošle generacije.

“On je za svoju trajnu i nikad ne prekinutu želju ostavio spomen hram u Danićima, a mi danas otkrivamo još jedan spomenik, a to je spomenik riječi, knjiga Hram Svetog Petra Zimonjića. To je knjiga pisana ne riječima, već ljubavlju, uspomenama, sjećanjima, visokim poštovanjem Radovih prijatelja, poznanika i poštovalaca, a Miloš Marković je najznačajnije ime koje je gradilo ovu knjigu”, rekla je Radmila Popović ističući da je ponosna što spada u potomke slavne porodice Boljanović koji su ujčevina, ne samo prota Rada, nego i njene majke.

Autor Miloš Marković naglasio je da ova knjiga nema autorski karakter.

“Ona je, rekao bih, napisala samu sebe. Mi koji smo radili na tome da se suštinska saznanja o nastanku hrama-zadužbine, o protu Radu Zelenoviću, sačuvaju od zaborava, mi smo, ustvari, samo zebilježili ono što su stvari, događaji, ličnosti i njihovo vrijeme, već ubjedljivo rekli o sebi samima i što ljudi iz toga kraja već znaju. Na nama je bila odgovornost da odaberemo sadržaje, da ih što smislenije sistematizujemo, da prikupimo najvažnije podatke o gradnji hrama, o zadužbinaru Radu Zelenoviću i onima bez kojih ovoga hrama možda ne bi ni bilo. Naravno, nužna su bila i neka objašnjenja, neka vezivna tkiva koja će cijelu priču dovesti do njene  suštine, do hrama, njegovog značaja, značenja i njegove kratke predistorije”, naveo je Marković dodajući da danas, u ovo vrijeme često čujemo jednu “besmislenu, nakaznu parolu, jednu planetarnu zapovest, ako ne i prijetnju: Zaboravite prošlost, ne vraćajte se u mračnu prošlost, gledajte samo u budućnost!

Na takvu apsurdnost, ja prijateljima za koje mislim da će me razumjeti, kažem  – naša prošlost, od Kosova do dana današnjeg, to je naša uvek aktuelna i živa savremenost! Bez svoje prošlosti, bez pamćenja svoje istorije, mi bismo bili jedna  bezoblična masa bez identiteta, bez vjere, bez nacionaliteta. Zamislite da je nekim čudom prota Rade Zelenović zaboravio svoje djetinjstvo, zaboravio tragediju svoje ujčevine, mučeničku smrt majčina dva brata i njihovo osmoro djece, koje su muslimani, ustaše iz zloglasne Fazlagić kule, 24. juna  1941. pobacali u jamu?! Pored 14 Boljanovića, Radove ujčevine, u jamu su tada bačene još tri skoro kompletne srpske porodice koje su tu živjele”, podsjetio je Marković pričajući i o vremenu u kome je prota Rade radio kao sveštenik.

“ Bilo je to vrijeme kada je partija i njena vlast ubijala Boga u ljudima, kada je nad sveštenstvom sprovođen jedan titovski partijski džihad, kada je naša crkva bila obezglavljena, jer je prije toga ubijeno stotine i stotine sveštenika i uništeno stotine hramova. Ali nikakve  muke i teškoće nisu mogle spriječiti našeg Rada da vrši svoju časnu ulogu, da nastoji očovječiti našeg čovjeka, vratiti ga svojoj ljudskoj, svetosavskoj suštini, iz koje ga je partija izgonila. A kada su došla vremena i prilike, Rade je počeo da ostvaruje svoju ideju o podizanju spomen-hrama”, ispričao je Marković otkrivajući šta se sve može u knjizi pročitati.

“ Možda danas Danića i Postog polja, odvajkada srpskih sela, ne bi ni bilo, da nije bilo vojvode Bogdana Zimonjića koji je ta sela otkupio od turskog moćnika, bega Tanovića. Tome su nesebično i obilato pripomogli skoro svi Gačani. Nema potrebe da govorim ko je i šta je bio vojvoda Bogdan Zimonjić, a Bogdanov sin Jovan, odnosno Sveti Petar Zimonjić, spada u najznačajnije i najtragičnije ličnosti  u istoriji naše crkve. O njima, možda najpoznatijem ocu i sinu u Hercegovini, nalazi se više podataka i u ovoj knjizi”, podvukao je Marković uz napomenu da knjiga sadrži sve bitne momente o građenju Hrama, imena pojedinaca koji su pomagali na bilo koji način, zatim pjesme više pjesnika o Hramu i protu Radu, besjede više crkvenih velikodostojnika i bogatu foto-dokumentaciju.

“Koncepciju i sadržaj knjige suštinski je odredio, u posljednjoj godini života, sam prota Rade”, završio je autor Miloš Marković koji je bio dugogodišnji novinar RTS- a.

Vesna Vuković

PIŠI ĆIRILICOM: Tekstove sa portala Slobodna Hercegovina, uz obavezno navođenje izvora i link, mogu da prenose samo oni sajtovi koji koriste srpsko pismo
O autoru

Ostavite komentar