MILOVAN PECELJ: Jevto Dedijer ne samo da je volio Hercegovinu, nego ju je uzduž i poprijeko prepješačio
- Na Kolarcu održano predavanje profesora Milovana Pecelja „Jevto Dedijer i Hercegovina“ kao najava naučnog skupa u Trebinju
Predavanje prof. dr Milovana Pecelja „Jevto Dedijer i Hercegovina“ koje se odnosi na život i dijelo ovog velikog naučnika i najznačajnijeg istraživača Hercegovine, održano je 19. marta u maloj sali Kolarčeve zadužbine u Beogradu.
Na predavanju je, osim profesora Geografskog fakulteta u Beogradu, Milovana Pecelja, koji je do sada izdao nekoliko knjiga i naučnih radova o Jevtu Dedijeru, govorio i njegov kolega istoriografičar, profesor emiritus dr Stevan Stanković.
Zašto tema „Jevto Dedijer i Hercegovina“ objasnio je profesor Pecelj na samom početku predavanja.
– Jevto Dedijer je tipičan izdanak svog rodnog kraja, koji je sa dobrim osjećajem naučne mjere, učinio perom da se Hercegovina pamti više nego što bi se pamtila, bez njegovog zanosnog pisanja o starom dobrom zavičaju. Svjedok je burnih zbivanja na svjetskoj pozornici koji su bili od najvećeg značaja i koji su se dinamično smenjivali do kraja njegovog života. Doživio je njemačku kontinentalnu hegemoniju Bizmarka, prodor Austrougarske na središnji Balkan, veliki procvat Britanske imperije pod vođstvom kraljice Viktorije, Rusku revoluciju, balkanske ratove i slom turske imperije. I, na kraju, svjedok je katastrofe njemačkog i austrougarskog carstva 1914. godine – rekao je Pecelj, koji je zaslužan za obnovu rada studentskog društva „Jevto Dedijer“.
-Dedijer je pripadao onoj generaciji naših snažnih ljudi i karaktera koji su se, i naučno i patriotski, razbudili u sami osvit slobode i hitali da nadoknade sve što je bilo propušteno u vremenima dugog ropstva. Reprezentativni izdanak srpske patrijahalne kulture, Jevto Dedijer je, od seljančeta i čobanina iz Čepelice kraj Bileće, samopregornim radom i urođenom bistrom pameti, stigao do Velike škole u Beogradu i doktorata u Beču, svagda služeći svome narodu – istakao je Pecelj u svom izlaganju.
Na predavanju se moglo štošta, do sada nepoznato široj javnosti, saznati, o životu velikog naučnika. Zanimljivo je da je Dedijerova doktorska disertacija koju je 1908. god. završio u Beču obuhvata istraživanja stočarskog načina življenja i stočarskih kretanja u Hercegovini.
-U to vrijeme stočarstvo je bilo osnovna privredna grana u Hercegovini. Stočarska kretanja uticala su na ekonomske prilike, migracije stanovništva, nastanak stočarskih katuna i naselja, generalno, ona su snažno uticala na antropogeografske prilike Hercegovine – bilježi profesor Pecelj o Dedijerovom radu i istraživanju Hercegovine.
Predavač je zainteresovanu publiku podsjetio na ogroman društveni i kulturni doprinos Dedijera koji je sa Vasiljem Grđićem bio pokretač i prvi urednik časopisa „Pregled“. Sa Svetozarom Ćorovićem, Jevto Dedijer jedno vrijeme je uređivao i časopis „Srpsku riječ“. U Bosanskom saboru je držao govor o ulozi učitelja u novom društvu, što je izazvalo veliku pažnju javnosti. Bio je poslanik Bosanskog sabora, prvog saziva. Nakon izbora u zvanje docenta na Beogradskom univerzitetu, Jevto Dedijer sa suprugom Milicom preselio se u Beograd.
– Kada je Austrougarska objavila aneksiju BiH, Vukan Krulj i Jevto Dedijer bili su jedina dva Srbina intelektualca u Bosni i Hercegovini, koji su u znak protesta napustili državnu službu. O tome je pisao i Vladimir Gaćinović. Ideal ujedinjenja spajao je mlade ljude koji su bili hrabri, nepokolebljivi i odlučni. Te ideje su učvrstile poznanstvo Jevta Dedijera sa mladobosancima, poput Gavrila Principa koji je jedno vrijeme stanovao kod Dedijera u Beogradu – naveo je profesor Pecelj koji je sakupljajući građu o Dedijeru došao u posed 44 pisma koja je Dedijer uputio Cvijiću, a ovaj ih sačuvao, kao i još 40 pisama koja je poslao Kočiću, Ljubi Stojanoviću, Ljubi Jovanoviću itd.
– Ta epistolarna građa poslužila nam je da sklopimo konačnu kartinu o Dedijeru. Pismena prepiska je treća knjiga o životu i radu javnog djelatnika i profesora univerziteta Jevta Dedijera – objasnio je Pecelj.
Govoreći o Dedijerovom krunskom dijelu, studiji „Hercegovina“ i snažnom doprinosu svom zavičaju, Pecelj je rekao da kultura svakog naroda počiva na djelima koja su za sobom ostavila minula pokoljenja.
–Malo je onih koji su se toliko snažno odužili svom zavičaju kao što je to učinio Dedijer. Ne da je samo volio Hercegovinu nego ju je uzduž i poprijeko Jevto Dedijer prepješačio i dubinski raščitao i prema svijetu otvorio – knjigom. Slijedeći Cvijićeva uputstva, Dedijer je napisao do sada najbolju antropogeografsku studiju o jednoj zemlji kod nas. U toj smo knjizi svi popisani, po imenu, prezimenu i korijenima. Čim je knjiga „Hercegovina“ objavljena Cvijić je pozvao Dedijera na Filozofski fakultet u Beogradu i izabrao ga u zvanje prvog docenta geografije i prvog nastavnika na Beogradskom univerzitetu iz BiH – istakao je profesor Pecelj.
Kako je zaključio profesor Milovan Pecelj, pokazalo se, da ta knjiga i danas živi, isto tako kao što je bila živa kada se prvi put pojavila, prije 110 godina, dokazujući da još sve nije izgubljeno. Na kraju svog izlaganja Profesor Pecelj je izdvojio misao pjesnika Rajka P.Noge o Jevtu Dedijeru sa kojim se složio, a koji je rekao „On nam je kuću sačuvao“.
Profesor Stevan Stanković kao najveći poznavalac istoriografije života i dijela Jovana Cvijića, u svom izlaganju rekao je da o Dedijeru, Cvijiću i kolegi Pecelju, razmišlja kao o „nekom trojstvu“.
– Da nije Cvijića,ne bi bilo ni Dedijera, da nije Pecelja, vrlo malo bi saznali o Dedijeru. Poslovica kaže „Genije pokazuje put, talenat njime korača“, a Cvijić je trasirao put Dedijeru. Uz sav doprinos koji nam je dao, objavivši brojne knjige, naučne radove, oglede, ocjene i prikaze, Jevto Dedijer je izradio i prvu kartu Jugoslavije koja je štampana posmrtno, zahvaljujući njegovoj supruzi Milici – ispričao je profesor Stanković završivši svoje izlaganje sebi svojstvenim poređenjem.
-Ko dalje vidi, džin ili patuljak? Naravno džin. Ali ako se patuljak popne na ramena džina, onda će patuljak dalje vidjeti. Mi smo imali prave džinove i danas treba da pokažemo koliko ih poštujemo. To ćemo učiniti ako izmjerimo rastojanje između njih i nas, uvažavajući vrijeme,događaje, metode i tehniku i tehnologiju naučnog stvaralaštva. Međutim teško im se približavamo- poručio je profesor Stanković.
Međutim, velikanu kao što je Dedijer Hercegovci će se odužiti naučnim skupom pod nazivom „Memento Jevto Dedijer“ u organizaciji profesora Milovana Pecelja. Skup će se održati 18.aprila 2018.godine u Trebinju, a tim povodom najavljeno je i da će se jedna ulica u Trebinju nazvati po Jevtu Dedijeru.
Predavanje je obogatio dramski umjetnik Nebojša Kundačina, koji je čitao dijelove o Hercegovini koje su pisali Andrić, Cvijić, Dučić, Nikolaj Velimirović i Crnjanski.
Za Slobodnu Hercegovinu:
Vesna Vuković, novinar Srpskog kola
Foto: Mile Šapić