ČAJNIČKO SIJELO U NOVOM SADU: Nikad boljih kolovođa u kolu Gornjeg Podrinja

ČAJNIČKO SIJELO U NOVOM SADU: Nikad boljih kolovođa u kolu Gornjeg Podrinja

  • Uoči praznika Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca (Slava mu i milost, kako obavezno dodaju Hercegovci), 12.maja 2019,godne u hotelu „Novi Sad“ upriličeno je tradicionalno 6.Čajničko sijelo,druženje i zabava,  u organizaciji Udruženja Čajničana, potomaka i prijatelja.

Čajničani iz Novog Sada i okolnih mjesta, gosti i zvanicce, odavno nisu imali prililiku da više  i duže igraju srpko kolo i da uživaju u virtuoznoj igri kolovođa i mladih,koji su simblično poveli narodno kolo od Drine do Dunava,povezujući sve srpske krajeve u jedinstveni duhovni i kulturni prostor. Muzička podloga za igru bili su Anđa,Milenkko i Saša iz muzičkog sastava „Anđin san“,kao i doajen srpske izvorne pjesme Čeda Marković. Anđa i Čeda su, sve do neki sat iza ponoći, dok je osvajala sveta nedjelja i pominjan praznik Svetog Vasilija Ostroškog, izveli čitav repertoar narodnoh pjesama iz svih srpskih krajeva.Iako sami tvrde, i istorija potvrđuje,da su Starohercegovci,(a jesu makar po duhu i jeziku), ljepotom igre pokazala su da su, po ritmu i osjećanju muzike, sačuvali podosta bosanske krvi i damara…Ali i bez geografske odrednice,njihova jaka srpska nacionalana vertikala  je neupitna..

Tek pred ponoć pridužili su im se guslari,jer su majstori na strunama pristizali iz Vrbasa sa 27.Festivala guslara Srbije. Nastupili su Aleksandar Taušan i Đorđe Tanović, koji je osim epske pjesme,na licu mjesta formirao i izvornu grupu i poveo pjesmu zavičajnu…“Dođi brate u ljepotu finu, u Čajniče, baš za Gospojinu“!

Inače,Čajničko sijelo otvorio je predsjednik udruženja Čajničana u Novom Sadu dr Duško Kornjača, ističući da su očuvanje tradicionalnih vrijednosti i srpskog identiteta u središtu aktivnosti Udruženja. On je posebno zahvalio Milanu Vilaretu, Veselinu Bojiću, g.Cimeši, Ranku Gojkoviću i     drugim priložnicima i dobročiniteljima Udruženja. Ove godine, nažalos,t izostali su i načelnik opštine Čajniče Goran Karadžić i mladi iz KUD „Izvor“ iz varoši ispod Cicelja i Čivči brda, zbog svadbi u starom kraju i zauzetosti,što je umanjilo posjetu,ali ne i kvalitet druženja.Kako je izostao i sveštenik, to je dr Kornjača,uoči svečane večere, pozvao sve Čajničane, goste i prijatelje da ustanu,Bogu se pomole i zajednički očitaju molitvu  za blagoslovenu trpezu.

Zahvaljujući voditelju svečanosti Milivoju Beštiću, koga je takođe ponijela mladost,igra i pjesma mladih Čajničana, čulo se dosta zanimljivosti o Gornjem Podrinju i ovom gorovitom mjestu,gdje je čak 75% opštine pokriveno šumom, gde je sve u zeolenilu i voda buja na sve strane, jer nema sela bez vrela, a  1905.godine u Beču čajnička voda proglašena je za najbolju i najzdraviju u Habzburškom carstvu, gdje je nekada mljelo 50  vodenica…

Očito, Čajniče je sve,samo ne-običan i mali grad.Prema pisanju episkopa Nikolaja, od šest kanonizovanih ikona, Čajnička Ikona Presvete Bogorodice je na 4-om mjestu, pa se Čajniče stoga smatra jednim od najvećih svetiilšta Srpske pravosllavne crkve. Pozlaćene i srebrne okove Ikone Bogorodice Čajničke radio je poznati kujundžija Risto Andrić 1868.godine.“Sav se bio predao poslu, zatvorio je svoju radnju pa je tri godine predano radio,dok nije završio svoje remek djelo“,svjedoče stare hronike iz toga vremena.

M. Beštić

PIŠI ĆIRILICOM: Tekstove sa portala Slobodna Hercegovina, uz obavezno navođenje izvora i link, mogu da prenose samo oni sajtovi koji koriste srpsko pismo
O autoru
  1. Pingback: ČAJNIČKO SIJELO U NOVOM SADU: Nikad boljih kolovođa u kolu Gornjeg Podrinja

Ostavite komentar




* Zakon o javnom informisanju – član 38: Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo.

Mišljenja iznijeta u komentarima privatno su mišljenje autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Slobodna Hercegovina